Što je atopijski dermatitis?

Atopijski dermatitis je kronična upalna bolest koja se ponavlja i koja je dugo vremena bila dijagnosticirana kao samo „kožna“ bolest. Bolest je nezarazna. Najistaknutiji simptom atopijskog dermatitisa je izrazit svrbež kože. Još prije pedeset godina su međunarodni stručnjaci bili uvjereni da alergije ne igraju značajnu ulogu pri razvoju atopijskog dermatitisa i da su glavna dva uzroka za bolest suha koža i psihološko stanje bolesnika3,5. Nažalost smo i danas svjedoci sličnim razmišljanjima.

Kada se atopijski dermatitis prvi put pojavi?

Atopijski dermatitis se najčešće pojavi u ranom djetinjstvu. Obično se razvije poslije navršenih 3 mjeseca dijeteta, međutim moguće je i da se navedena bolest pojavi i ranije (između 4. i 8. tjedna starosti). Približno 80% slučajeva atopijskog dermatitisa se razvije prije 2. navršene godine starosti5. Bolest se razvije radi kombinacije genetskih čimbenika i čimbenika okoline, a može se pojaviti u blagom, umjerenom ili teškom obliku12. Prevalencija bolesti u zadnjim godinama izrazito raste, posebice u zapadnom svijetu. To je posebice odraženo na mladoj djeci. Od 1939. do 1964. godine je od atopijskog dermatitisa bolovalo 1,3-3,1 % djece, a od 1980. do 2005. godine se postotak djece oboljele od ove bolesti dignuo na 20%5,25, a prema nekim podacima čak do 30% djece 21. U 1/3 djece bolest isčezne do puberteta, međutim u ostalih 2/3 oboljele djece bolest ostane ili se kasnije javlja više puta5. Po prvom izbijanju atopijskog dermatitisa u djetinjstvu, bolest traje prosječno 6 godina26. Prvo pojavljivanje bolesti, kao i njezino vraćanje moguće je bilo kada u životu. Postotak odraslih bolesnika iznosi 3-5% 18,26.

Oblici atopijskog dermatitisa

U osnovi razlikujemo ekstrinzični, odnosno alergijski oblik bolesti, koji zahvaća 80% bolesnika i intrinzičnu, odnosno nealergijski oblik bolesti, koji zahvaća preostalih 20% bolesnika.

  • Ekstrinzični oblik bolesti uključuje visoke vrijednosti cjelokupnih serumskih protutijela IgE i prisutnost specifičnih serumskih protutijela IgE za okolne i prehrambene alergene. U bolesnika sa ekstrinzičnim oblikom je tijek bolesti kompliciran i značajno teži nego u bolesnika koji boluju od intrinzičnog oblika.
  • Intrinzični oblik bolesti uključuje cjelokupna serumska protutijela IgE unutar referentnih vrijednosti i odvija se u odsutnosti specifičnih serumskih protutijela IgE9. Pošto intrinzični oblik bolesti nije dovoljno istražen, također je moguće da protutijela IgE sudjeluju u intrinzičnom obliku atopijskog dermatitisa, ali da su usmjerena prema do sada nepoznatom alergenu5,10. Taj oblik atopijskog dermatitisa je značajno češći u djece (sa naglaskom na djevojčice) nego u odraslih. Intrinzični oblik bolesti se općenito javlja kasnije nego ekstrinzični oblik, a tijek bolesti je značajno blaži17.

U oba oblika bolesti je moguća prisutnost eozinofilije 44.

Čimbenici rizika za razvoj atopijskog dermatitisa

Čimbenici rizika za razvoj atopijskog dermatitisa su brojni: mutacija gena za izražavanje bjelančevine filagrina, atopija u obitelji, visoko obrazovanje, malena obitelj, život u urbanoj sredini (higijenska hipoteza), uživanje alkohola i uzimanje antibiotika za vrijeme trudnoće, stres u trudnoći, općeniti stres, gojaznost, klima, zagađenost zraka …8,19-22,55

Trenutno postoje dvije osnovne etiološke hipoteze, koje se međusobno ne isključuju. 3,6,8,45

  • Hipoteza kožne pregrade (koncept izvana-iznutra): hipoteza se temelji na pretpostavki da je atopijski dermatitis posljedica poremećaja u djelovanju kožne pregrade radi manjka lipida u oroženom sloju kože i mutacije gena za izražavanje bjelančevine filagrina. Mutaciju ima 15-20% oboljelih osoba. Takva vrsta kože brzo gubi vodu, što ju čini suhom, osjetljivom i propusnom za alergene i mikroorganizme, što spruži odaziv imunološkog sustava.
  • Imunološka hipoteza (koncept iznutra-izvana): hipoteza se temelji na pretpostavki da je atopšijski dermatitis sustavni imunološki poremećaj sa povećanom sklonošću ka upalnom odazivu, što se očituje kao neuravnoteženost u djelovanju limfocita Th1 i Th2. U akutni fazi prevladava imunološki odaziv Th2 limfocita, što vodi u povećano stvaranje serumskih protutijela IgE i spriječavanje izražavanja bjelančevine filagrina.

Tijek atopijskog dermatitisa

Atopijski dermatitis u dojenčadi

U dojenčadi se atopijski dermatitis uobičajeno razvije poslije navršenih 3 mjeseca starosti, međutim moguće je i pojavljivanje bolesti između 4. i 8. tjedna starosti. Približno 80% primjera bolesti se razvije prije 2. godine starosti5. Osip se nerijetko pojavi na licu, čelu, vlasičtu i iza ušiju. Promjene se mogu raširiti na gornji dio tijela i na udove. Koža je crvena i  suha, sa tragovima ogrebotina i trljanja, značajno je vlaženje. Područje pelena nije zahvaćeno.12,13

Atopijski dermatitis u djece

U djece između 2. i 13. godine života su za atopijski dermatitis značajna upalna žarišta u pregibima laktova, koljena i dlanova. Žarišta se mogu raširiti po cijelome tijelu, slično kao i pri odraslih. Zahvaćeno je područje usta, vjeđa, vrata i cijeloga obraza. Koža je odebljana, crvena i suha sa tragovima grebanja i krasta. Također je značajno i ljuštenje i vlaženje  kože5,12,13.

Atopijski dermatitis u adolescenata i odraslih osoba

Za bolesnike u razdoblju adolescencije i odrasle dobi je značajan zapleten tijek atopijskog dermatitisa. U adolescenata i odraslih zahvaća različite dijelove tijela, slično kao i u slučaju ove bolesti u djece. Koža obraza i vrata je izrazito zahvaćena. 30% bolesnika razvije osip na dlanovima. Koža je odebljana, crvena i suha sa tragovima osipa i krasta. Također je značajno ljuštenje i vlaženje kože. Vrlo često se razviju i druge bolesti, primjerice astma, artritis, kronična upala crijeva, depresija 5,6,12

Prateća stanja

U bolesnika sa atopijskim dermatitisom se vrlo često javljaju i alergijski rinokonjunktivitis (peludna groznica), astma i alerije na hranu. Govorimo o atopijski trijadi (atopijski dermatitis, peludna groznica, astma), ili o atopijskom maršu (atopijski dermatitis, peludna groznica, astma, alergije na hranu). 2/3. oboljelih od atopijskog dermatitisa razvije peludnu groznicu, 1/3 oboli od astme (po nekim podacima i do 50%) i barem 1/3 djece ima potrđenu alergiju na hranu14-16,29. Po nekim podacima bi čak 60% djece sa atopijskim dermatitisom imati dokazanu alergiju na najčešće prehrambene alergene (mlijeko, bjelanjak jajeta, pšenično brašno, soja i kikiriki)46,47.

Razvoj atopijske trijade ili marša može teči i u obrnutom redoslijedu5,11. Kada se pored kožnih simptoma uzmu u obzir i drugi atopijski simptomi, možemo zaključiti da se radi o sustavnom poremećaju, koji se može izraziti na različitim organima. Iz tog razloga sve više stručnjaka umjesto suhoparne definicije atopijskog dermatitisa kao kožne bolesti, definira atopijski dermatitis kao genetski i okolišno uvjetovanu, sustavnu autoimunološku bolest3,5,17,29.